www.zupa-vid-varazdin.hr

Događanja



<<< Želim natrag na početnu stranicu OFC-a <<<


 

 

 

 

Franjevački svjetovni red

Mjesno bratstvo sv. Feliks Varaždin

 

Informativni listić za veljaču 2018.

 

------- Duhovna priča  -------

KOLIKO JE TEŠKA TVOJA VREĆA?

Jedna drevna legenda priča o tri muškarca, koja su nosila, svako od njih, po dvije vreće. Ali teret nisu osjećali jednako.Vreće su im, jedna sprijeda a druga straga, visile obješene na drvenoj motki na ramenu.

Upitali su prvog čovjeka što ima u vreći. Odgovorio je: “Svi moji uspjesi, sva dobra djela mojih prijatelja, sve životne radosti – u vreći su straga. Skriveni od pogleda, završeni, prekriveni lišćem, ne smetaju mi mnogo. U vreći sprijeda imam sve loše i ružne stvari koje su mi se dogodile. Hodam, zastanem često, vadim ih, promatram, proučavam, mozgam što ću. Stalno sam s njima, i u mislima i u osjećajima. Stalno radim na njima. “Taj se čovjek često zaustavljao, gledao unatrag, mučio nad sobom i napredovao malo i vrlo sporo. I drugog su čovjeka upitali isto. Rekao je: “U vreći sprijeda nosim moja dobra djela, spoznaje o vrlinama. Često ih gledam, vadim i pokazujem drugima. Vreća na leđima sadrži pogreške i moje slabosti. Ponesem ih sa sobom gdje god krenem, jer one su moje i ne mogu ih tek tako odložiti na stranu. Usporavaju me, ponekad su vrlo teške. ” Treći je čovjek odgovorio: “Na prednjoj vreći napisao sam riječ “dobrota “. Prepuna je pozitivnih misli, dobrih ljudskih djela, svih dobrih stvari koje sam imao i učinio u životu, misli o mojoj snazi. Ta mi vreća nije teška. Naprotiv, poput brodskih jedara, pomaže mi u kretanju naprijed. Vreća na leđima ima natpis “loša sjećanja” i prazna je, jer samo joj odrezao dno. o svemu što mi se loše dogodilo, o lošim mislima koje ponekad o sebi imam, o zlu koje od drugih čujem, malo razmislim i bacim ih u tu vreću. Kroz rupu to ode zauvijek. Ja sam slobodan. Ja nemam tereta koji bi me usporavao u hodu.”

https://www.novizivot.net/2015/11/22/prica-za-dusu-koliko-je-teska-tvoja-vreca/

 

ZAŠTO DOBRI LJUDI UMIRU MLADI

Jednom prilikom upitao je otac sina: ”Tata, zašto dobri ljudi umiru mladi?”

A otac mu reče: “Sine, kada odeš u park i ugledaš ruže, koju ćeš ubrati?” “Najljepšu, tata…”, odgovori sin.

“Tako i Bog ubere najljepše kako bi ih počastio Svojom blizinom”, odgovori mu otac!
https://www.novizivot.net/2016/12/13/zasto-dobri-ljudi-umiru-mladi/

 

----Trajna formacija------Ljubica Fiškuš,OFS

OBITELJ  I  BRAK

„Na svoju sliku stvori Bog čovjeka,

na sliku Božju on ga stvori,

muško i žensko stvori ih.

i blagoslovi ih Bog i reče im:

Plodite se i množite i napunite zemlju,

i sebi je podložite.“   (Post 1,27-28)

Ljubav je temeljni i urođeni poziv svakog ljudskog bića. Kršćanska objava poznaje dva osobita načina kako da se ostvari poziv ljudske osobe u njezinoj cjelovitosti: ženidbu i djevičanstvo. Sakrament ženidbe velik je čin vjere i ljubavi koji svjedoči hrabrost vjerovanja u ljepotu Božjeg čina stvaranja i življenja, poziva  na bespridržajnu i bezgraničnu ljubav te ljubav kojom Krist ljubi Crkvu. Zato papa Franjo kaže mladencima:“Evo hrabrih ljudi“. Bračna ljubav odgovara i zahtjevima odgovorne plodnosti, a budući da je ona usmjerena rađanju ljudskog bića jedino mjesto koje to omogućuje jest ženidba. Postavši roditeljima,bračni drugovi primaju od Boga dar nove odgovornosti. Njihova je roditeljska ljubav pozvana da za njihovu djecu postane vidljivi znak same ljubavi Boga. Tjelesna neplodnost može, doista, za bračni par biti prilika da pružaju druge usluge životu ljudske osobe, da rastu tamo gdje su posijani. Isus nas uči da je remek djelo „obitelj“. Nesklad supružnika dovodi do sve većeg broja razvoda, a djeca su jedino prave žrtve. Bol i razočaranje u vlastitoj obitelji, društvo koje ne prepoznaje čovjeka kao bića stvorenog na sliku Božju, materijalizam i nizak prag tolerancije dovode do sve manjeg broja sklopljenih brakova. Pravo se jedinstvo ne može napraviti ili roditi, kao ni radost, ni ljubav. Samo nas Duh Sveti može osloboditi sitničavosti ili grijeha koji nas dijeli od Boga i ljudi. Hram smo Duha Svetoga, zato dopustimo da ljubav koja nam je darovana sve trpi, sve podnosi, svemu se nada, nikad ne prolazi i gradimo obitelj pod zagovorom Nazaretske obitelji.

 

-----Mala  škola  svjetovnog  franjevaštva - Ivančica Kozina Milovec, OFS-------

OSNOVE FRANJEVAČKOG SVJETOVNOGA REDA

Franjevački svjetovni red je član Franjevačke obitelji – jedne od duhovnih obitelji koje je Duh Sveti podignuo u Crkvi i koja okuplja članove Božjega naroda koji se osjećaju pozvanima slijediti Krista stopama Franje Asiškoga. Članovi se okupljaju u bratstva koja su rasprostranjena po cijelome svijetu i obvezuju se zavjetovanjem da će nastojati oko postizanja savršenstva kršćanske ljubavi u svome svjetovnom staležu, živeći Evanđelje poput sv. Franje i uz pomoć pravila koje je Crkva potvrdila.

Početak Franjevačkoga svjetovnog reda seže u rano 13. stoljeće kada je sv. Franjo Asiški (1182. – 1226.), nakon obraćenja, napustio svoj dotadašnji način života i radikalno se opredijelio za život po Evanđelju. Uskoro mu se pridružuju i prvi drugovi te im papa Inocent III. usmeno odobrava Pravilo 1209. godine. To je početak Prvoga reda, odnosno, Reda manje braće. Franjo privlači mnoge, pa tako asiška plemkinja Klara, a nakon nje i druge i druge djevojke potaknute njenim primjerom, odlučuju slijediti Franju, čime 1212. započinje Drugi red, odnosno, Red siromašnih gospođa. Mnogi ljudi koji su već imali vlastite obitelji pitali su Franju kako bi oni mogli, na sličan način, nasljedovati Krista. Njima je Franjo predložio da ostanu živjeti u svijetu, u svojim obiteljima, baveći se svojim poslovima, ali živeći kao pokornici i nasljedujući tako Krista Gospodina. Tako nastaje Treći red, odnosno, kako se tada zvao, Red pokorničke braće i sestara kojemu je Franjo dao prvo pravilo 1221. Prvim poznatim svjetovnim franjevcem se smatra bl. Lukezije.

 

 

-------  Iz života svetog Franje Asiškog  -------

SLUČAJ SA CVRČKOM

Kad je blaženi Franjo jednom zgodom u ljetno doba boravio u onome mjestu u posljednjoj ćeliji pokraj vrtne ograde, iza kuće u kojoj je nakon njegove smrti boravio vrtlar brat Rajnerije, jednoga se dana desio ovaj slučaj: Kad je Franjo izišao iz ćelijice, na grani se smokvina stabla koje se nalazilo pokraj te ćelije zaustavio cvrčak tako nisko da ga je mogao rukom doseći. Franjo mu je pružio ruku i rekao: “Dođi k meni, brate cvrčku.” I cvrčak se odmah spustio na prste njegove ruke, a drugom ga je pogladio i rekao mu: “Pjevaj, brate moj cvrčku!” Cvrčak je odmah poslušao i počeo pjevati. To je blaženome Franji bila velika utjeha te je za to hvalio Boga. Tako je cvrčka držao u ruci dobar sat vremena. Zatim ga je stavio na smokvinu granu odakle ga je uzeo. I tako je punih osam dana kad je silazio iz ćelije nalazio cvrčka na istome mjestu i svaki dan ga je uzimao u ruku te bi ga rukom pogladio i naredio mu da pjeva. I cvrčak je pjevao. Nakon osam dana rekao je svojim sudrugovima: “Podajmo slobodu bratu cvrčku da ode kamo hoće. Dosta nas je razveseljavao. Naše bi tijelo zbog toga moglo postati žrtvom isprazne slave.” Kad ga je Franjo proglasio slobodnim, odmah se udaljio i više se nije pojavljivao. Sudrugovi su se Franjini tome divili što ga je cvrčak slušao i bio tako pitom. Blaženi je, naime, Franjo toliko uživao u stvorovima i radovao im se zbog ljubavi Stvoriteljeve jer mu je Gospodin na radost duše i tijela pripitomljavao i divlje životinje.

Asiški zbornik (Peruđinska legenda),“Compilatio Assisiensis” degli scritti di fr. Leone e compagni

-------  Iz   franjevačke  baštine  -------

"Ispripovjedit ću jedan mali, ali za mene vrlo značajan, asiški doživljaj iz toga doba (ljeto 1954. godine). Jedne večeri, prije zalaza sunca, spustih se puteljkom sam iz Svetog Damjana. Krenuh u dolinu Umbriju. Jedinstven ugođaj. Dan na smiraju. Tipična umbrijska vegetacija. Seljaci se vraćaju s posla u svoje zaseoke. Nekako sam se osjećao doma. Biva mi, sad-na, susretst ću sv. Franju. I evo jednoga dječaka. Pod pazuhom nosi lubenicu, živu i pravu.

Priđem mu, uspostavim razgovor. Kako vi to zovete, mislim lubenicu? Što će mu? To će im biti večera. Koliko ih ima? Osmero. Što li će još večerati. To je sve. U ono vrijeme i sam sam oskudijevao, bijedan student. A nisam bio ni darežljiv, malo sam bio stisnute ruke. Ipak, pronađem pedeset ili sto lira, bilo bi to za tramvaj. Pružim mu za kruh. Veselo je otrčao. Uživao sam dugo poslije u pogledu kojim me nadario.

No, priča tu ne prestaje. Nagodinu, negdje u rujnu, liječnik mi je savjetovao da malo prekinem studij, da pođem na odmor. Znao sam kamo ću. Povezoh se vlakom iz Rima u Asiz. Opet sam odlučio zamoliti sandamjanske fratre da me ukonače. Siđoh na stanici Santa Marija degli Angeli. Mislio sam da ću pogoditi prijekim putem k Svetome Damjanu. No, brže nego sam se nadao, pade mrak. U zaseocima još nije bilo struje. Izgubio sam smjer. Čuo sam ovdje-ondje žamor u kućama. Pred jednom zastanem i zovnem bi li mi tko pokazao put. Rekoh: Sia lodato Gesu Cristo – Hvaljen Isus!” Odjednom neki dječak izleti iz kuće i ovi mi se oko vrata: “E Lei, padre! Jeste li Vi, oče!” Tko bi mu se nadao, bio je to onaj dječak s kojim se sretoh prije godinu dana. Predstavio me svojim roditeljima i veselo me, kao starog prijatelja, odvede k Svetome Damjanu.

Bože, kako je malo dosta da te ljudi zapamte! Da, ako su ljudi ovako nepatvoreni kao ovaj dječak. I evo, kad se nakon trideset i pet godina vratih u Asiz, bilo je to u subotu 25. kolovoza 1989. godine, kroz sve dane što sam ovdje boravio, sve sam čekao neće li odakle iskočiti taj dječak, sada već zrio čovjek da me zagrli. Osjećao sam da me onomadne u njemu sam sveti Franjo zagrlio kao svoga. Nikada neću zaboraviti toga dječaka. Volio bih da se nađemo u nebu."

fra Bonaventura Duda

 

 

 

                               PREGLED

10.02.2018.

DOGAĐAJA I AKTIVNOSTI

Bl. Alojzije Stepinac

11.02.2018.

14.02.2018.

Gospa Lurdska

Pepelnica, početak KORIZME

12.02.2018. u 19.35

Vrijeme uvođenja u OFS- susret

19.02.2018.  u 19.35.

trajna formacija – tema: obitelj i brak

26.02.2018. u 19.35

Vrijeme uvođenja u OFS- susret

do 20.02.2018.

karitativna akcija bratstva u župisv.Vid

-sakupljanje namirnica za

Socijalnu samoposlugu Kruh sv.

Antuna u suradnji sa Župom sv.

Vida Varaždin

 

sakupljanje  za socijalnu samoposlugu

05.03.2018. u 19.35

mjesečna skupština za prosinac

  • sudjelovanje u liturgiji i pobožnostima u župi sv. Vida
  • susret s korisnicima Doma Leki, srijedom od 16.00 
  • volontiranje u socijalnoj samoposluzi

 

------  Molitva tri Očenaša na nakane Mjesnog bratstva

sv. Feliks Varaždin  ------

• za osnutak bratstva Franjevačke mladeži (FRAMA) pri Kapucinskom

samostanu u Varaždinu - Oče naš…

• za našu braću i sestre, za bolesne i nemoćne te pokojne

članove Franjevačkog svjetovnog  reda da im Gospodin

bude pomoć i utjeha - Oče naš...

• za obitelji- Oče naš…

 

Sveti Franjo Asiški, moli za nas

Sveta Elizabeto Ugarska, moli za nas

Sveti Ljudevite kralju, moli za nas

Blaženi Alojzije Stepinac, moli za nas

Sveti Felikse Kantalicijski, moli za nas

Slava Ocu…

 

-------  Duhovitost duhovnih  -------

I do biskupa je stigao glas da jedan od mlađih svećenika gotovo nikada ne moli brevijar.

Za vrijeme vizitacije zatraži biskup od njega da mu pokaže svoj brevijar. Biskup ga detaljno

pregleda, a zatim mladom župniku pokaza svoj brevijar.
-Pogledajte, molim Vas, kako izgleda moj brevijar, a kako Vaš. Vaš je potpuno nov, a moj je

sav već gotovo potrošen.
- Da, za razliku od Vas, ja svoje stvari držim uredne - odgovori mladi župnik.

 

izdaje: Franjevački svjetovni red - Mjesno bratstvo sv. Feliks Varaždin

HR-42000 Varaždin, Kapucinski trg 7

internetska stranica: www. zupa-vid-varazdin.hr/franjevacki-red, e-mail adresa :  

fsr.sveti.feliks@gmail.com,

sonja.stefanac@gmail.com (informativni listić)

broj 02/2018  (broj 26)

 

 

 

Informativni listić za siječanj 2018.

--------Mala  škola  svjetovnog  franjevaštva - Ivančica Kozina Milovec, OFS-------

POČETNA FORMACIJA I RAZLUČIVANJE POZIVA U OFS-U –

LJUDSKA ( PSIHOLOŠKA) DIMENZIJA

Jedno od većih pitanja današnjice je pitanje identiteta. U FSR-u, hijerarhija je vrlo jasna. Postoji red, kojega nitko ne može mijenjati ili uređivati po vlastitoj volji. FSR je javno vjerničko društvo, javno dobro crkve, stoga trebamo biti svjesni odgovornosti i u odnosu na samu Crkvu.Kada ulazimo u FSR, ulazimo u nešto ozbiljno, i kako sami naziv kaže - ulazimo u red. Dakle, postoje pravila, odgovornosti, zaduženja koja moramo poštovati. Stoga je velika odgovornost na svima nama kada biramo nositelje službi, koji moraju biti spremni i sposobni obavljati svoju službu čisto, pravedno i po Generalnim konstitucijama. Problemi u bratsvu se nikako ne smiju zanemarivati već ih treba odmah rješavati. U rješavanju problema treba biti uključeno cijelo bratstvo. Jako je bitna međusobna suradnja, potpora, koja nam često nedostaje. Formacija i odgoj novih  članova ne vrši samo učitelj formacije, nego cijelo bratstvo, a posebno Vijeće bratstva. Biti član franjevačkog svjetovnoga reda je težak, ali sladak zadatak.

------ Trajna formacija------ Mirela Miklošić, OFS

SVEVIŠNJI, SLAVNI BOŽE

Svevišnji slavni Bože, prosvijetli tami moga srca, i podaj mi ispravnu vjeru,

Sigurno ufanje i savršenu ljubav, smisao i spoznaju,

O Gospodine, da izvršim tvoju svetu i istinitu volju.

Među molitvama koje su ostale od sv. Franje, ova je prva u vremenskom slijedu. Nastala je u siječnju 1206. kada je Franju tragao za voljom Božjom. Ispod brežuljka sv. Felicijana je crkvica posvećena svetim mučenicima Kuzmi i Damjanu. Tu se sv. Franjo sklanjao i molio. Franjo traži samotni mir, šutljivu smirenost što potiče na sabranost i konteplaciju. Franju se nalazi u razdoblju obraćenja. Ne želi više ni novac ni oružje ni slavu, ali mu nije poznat Božji plan za njegov život.„Svevišnji, slavni Bože“, Ove svečane  Franjine riječi upućene su  Isusu na raspelu – Uskrslom, prikazanom ne u trpljenju negu u slavi. Franjo se obraća, Onomu“ koji je svojom krvlju otkupio ljude iz svakog plemena, jezika, puka i naroda“ .

U razapinjanju se dogodilo otkupljenje čovječanstva. Smrt na križu označava pobjedu nad drevnim neprijateljem i zapanjujući događaj našeg spasenja.OVA BLISKOST S RASPELOM POSTAJE SVE  VIŠE INTIMNIJOM I OSLOBAĐA IZNUTRA BESKRAJNU POTREBU   KOD FRANJE DA LJUBI I DA BUDE LJUBLJEN. Dok u tišini klije Riječ, Franju je prihvaća u jednostavnosti srca. Jedne večeri, privučen Kristom, osjeća da ga prolaze trnci, drhti od uzbuđenja, nazire zvuk glasa, čuje ovaj uvjerljivi poziv:

Idi, Franjo, popravi moju kuću koja se, kako vidiš ruši!

Tako je našao razlog življena.

 

-------  Iz   franjevačke  baštine  -------

Fra Zvjezdan Linić: BOG PRISUTNI

Isus nam je sebe ostavio na osobit način u sakramentu svoga Tijela i Krvi. To je neizrecivi dar. Bogat je ljubavlju. U njemu je Isus darovao čitavoga sebe. Smijemo stoga promatrati otajstvo ovoga sakramenta pod vidom prisutnosti. Isus je čovjeku bio blizu, bio je prisutan. Ljudi su za Isusova zemaljskog života osjetili tu neizrecivu kvalitetu Isusove raspoloživosti za drugoga. Svatko se osjećao uz njega prihvaćen i ljubljen. Nitko nije imao dojam da ga je Isus olako uzeo ili površno slušao. Isus je znao slušati što mu ljudi govore, znao je čuti i misli srca jer je bio čovjeku blizu, zainteresirano okrenut prema svakome tko ga je trebao. U njegovu životu susrećemo brojne primjere Isusove aktivne prisutnosti, i još više primjera ljudske gladi za osobom povjerenja koja ima vremena i ljubavi za drugoga. Osjetljivi smo na prisutnost. Često doživljavamo krize zbog pomanjkanja prisutnosti osoba koje bi nam trebale biti blizu. Razočaramo se kada se netko od najbližih ne sjeti da nam je potreban, ili ne misli na nešto što nije smio previdjeti. Boli nas kad primijetimo da nas sugovornik uopće ne sluša, ili kada nas liječnička ekipa kod vizite promatra kao objekt, predmet, a ne kao osobu. U današnjem čovjeku ima sve više trauma i praznina upravo zbog krize prisutnosti. Čovjek više ne zna biti drugome blizak, ili kako bi Isus to rekao u evanđelju, nismo više sposobni biti bližnji. Dragocjena nam je i spasonosna istina da je Isus u tom pogledu vjeran sam sebi i da je po snazi svoga uskrsnuća, slobodan u odnosu na prostor i vrijeme, prisutan svakome u sve dane do svršetka svijeta. Na njega nitko više ne treba čekati, Isus je u svakom času sama prisutnost. Da bi to mogao ostvariti i na ljudima opipljiv i prepoznatljiv način, ustanovio je euharistiju, sakrament intenzivno prisutne ljubavi. U svakoj misi, u svakoj pričesti Isus je prisutan. To nije samo neka objektivna prisutnost, izolirana i dogmatska. To je u isto vrijeme prisutnost u osobnom odnosu na svakoga tko s vjerom sudjeluje na misi, tko s vjerom prima taj kruh života. To je prisutnost za nas. Euharistija je sakrament takve Isusove prisutnosti. Prepoznajemo takvu prisutnost u prilikama kruha i vina i klanjamo se Isusu koji je na tako jasan i neposredan način htio pokazati da je doista s nama i za nas. Više nitko nije sam, nitko nije prepušten samome sebi. Isus postaje bližnji svakome u njegovoj čežnji za životom, za puninom života i za vječnim životom. Crkva će to i dogmatski definirati, ali vjerničko će srce osjetiti da se tu ostvaruje Isusovo obećanje: “K njemu ćemo doći, i kod njega se nastaniti!” (Iv 14,24).

------- Duhovna priča  -------

ODGAJAN U SLOBODI

Jedna baka čeka u redu na blagajni velike samoposluge.Iza nje stoji jedna mlađa žena i njezin nestašni sin od 9-10 godina. On neprestano gura majčina kolica i njima je već 5-6 puta udario baku u noge. Baka se već pomalo nervozna okrene prema djetetu i kaže mu neka je prestane udarati.Međutim, mali je nastavio gurati kolica i njima udarati jadnu bakicu, pa se baka okrene njegovoj majci i reče joj: - Zar ne možete narediti svome sinu da me ne udara? Mlada joj gospođa odgovara: - Ne. Moja metoda odgoja dopušta mu slobodu da radi što god želi, sve dok do njegove svijesti ne dođe kako to što radi šteti drugima. Ta je metoda mnogo efikasnija. U redu iza dame s djetetom stoji mladić od 19-20 godina, koji sve to pažljivo sluša. U ruci mu tegla sa džemom od crvenih ribizla. Kad je dama završila svoje objašnjenje metode odgoja, on otvori teglu i mirno istrese džem mladoj dami na glavu. Sva bijesna dama se okrene mladiću, a on joj hladnokrvno reče: - Znate, gospođo, ja sam odgajan u slobodi na isti način kao vaš sin. A ovo je rezultat…Starica se veselo okrene blagajnici i kaže joj : - Molim vas, stavite ovu teglu džema na moj račun!

-------  Iz života svetog Franje Asiškog  -------

SVETI FRANJO I PRVE ŽIVE JASLICE

Prve žive jaslice uprizorio je naš serafski otac sveti Franjo Asiški 1226. godine, tri godine prije svoje smrti, u malom talijanskom mjestu Greccio. Toma Čelanski, u Prvom životopisu sv. Franje, donosi nam izvještaj kako je to bilo: Treba se sjetiti i čuvati u časnoj uspomeni ono što je sv. Franjo učinio tri godine prije svog slavnog preminuća kod gradine koja se zove Greccio na Dan rođenja Gospodina našeg Isus Krista. U onom je kraju živio neki čovjek imenom Ivan. Uživao je dobar glas, a bio je još boljeg života. Blaženi Franjo ga je na poseban način ljubio jer, premda je u svom kraju uživao glas čovjeka plemenita i vrijedna svake hvale, pogazio je plemenitost tijela, a stekao plemenitost duha. Njega je blaženi Franjo, kao što je često običavao, petnaestak dana prije Božića pozvao k sebi i rekao mu: „Ako želiš da ovogodišnji Božić proslavimo u Grecciu, požuri se i brižljivo pripravi što ću ti reći. Želio bih obnoviti uspomenu na ono Dijete koje je rođeno u Betlehemu i na njegove djetinje potrebe i neprilike, tj. kako je bilo smješteno u jaslice i položeno na slamu u nazočnosti vola i magarca da bi se to moglo tjelesnim očima gledati.“ Kad je to ovaj dobri i vjerni čovjek čuo, brzo je otišao i na spomenutom mjestu pripravio sve što je svetac rekao.I približio se dan veselja, došao je dan klicanja. Iz mnogih mjesta pozvana su braća. Muškarci i žene onoga kraja prirediše prema svojim mogućnostima svijeće i zublje da bi rasvijetlili noć koja je blistavom zvijezdom rasvijetlila sve dane i godine. Napokon je došao svetac Božji. Kad je vidio da je sve pripravljeno, obradovao se. Pripravljene su jaslice, donesena je slama, dovedeni su vol i magarac. Čast se ondje iskazivala jednostavnosti, uzvisivalo se siromaštvo, preporučivala se poniznost, a Greccio kao da postade novi Betlehem. Noć, rasvijetljena poput dana, bijaše ugodna i ljudima i životinjama. Pristiže narod i novom se radošću raduje novom otajstvu. Šuma odjekuje glasovima, a na zanosno klicanje odgovaraju stijene. Braća pjevaju, dužnu hvalu Gospodinu daju, i svu noć odjekuje zanosno klicanje. Svetac Božji stoji pred jaslama, od silnog ganuća uzdiše, shrvan krotkošću, a ispunjen čudesnom radošću. Jasle su oltar gdje se služi neobična misa; u neočekivanoj utjehi uživa svećenik.Svetac Božji oblači levitsku haljinu, jer bijaše đakon, i zvonkim glasom pjeva evanđelje. A njegov glas! Glas je to neodoljiv, glas sladak, glas jasan, glas zvonak! Sve poziva na najveću nagradu. Zatim propovijeda okupljenom narodu. Njegove riječi o rođenju siromašnog kralja u malom gradu Betlehemu teku poput meda. A često je, kad je htio izgovoriti presveto ime ISUS, govorio silnim žarom. Nazivao ga je betlehemskim Djetešcem, a ime BETLEHEM izgovarao poput ovce koja bleji. Usta su mu bila ispunjena glasom, ali još više slatkim osjećajima. Kad bi spominjao Betlehemsko Djetešce ili izgovarao ime ISUS, sve bi oblizivao usne jer je sretnim nepcem kušao i gutao slatkoću ove riječi. Množe se ondje darovi Svemogućega, a neki kreposni čovjek je imao viđenje. Vidio je, naime, kako u jaslama leži prestrašeno Djetešce i Božjeg Sveca koji Djetetu pristupa kao da ga hoće od sna probuditi.

To viđenje nije bilo neumjesno, jer je Dijete Isus bilo zaboravljeno u srcima mnogih u kojima je djelovanjem milosti po sluzi Franji bilo probuđeno i duboko utisnuto u vjerno pamćenje. Konačno je dovršeno svečano bdijenje i svi se radosni povratiše kući.

https://www.bitno.net

 

 

                            PREGLED

 

DOGAĐAJA I AKTIVNOSTI

16.01.2018. u 19.35

Vrijeme uvođenja u OFS- susret

22.01.2018.  u 19.35.

trajna formacija – tema: obitelj i brak

30.01.2018. u 19.35

Vrijeme uvođenja u OFS- susret

31.01.2018. u 19.35

7. sjednica vijeća

do 20.01.2018.

karitativna akcija bratstva u župi sv.Vid -                                                                       sakupljanje namirnica za Socijalnu samoposlugu Kruh sv. Antuna u suradnji sa Župom sv. Vida Varaždin

 

sakupljanje  za socijalnu samoposlugu

05.02.2018. u 19.35

mjesečna skupština za prosinac

•          sudjelovanje u liturgiji i pobožnostima u župi sv. Vida

franjevačka krunica ponedeljkom od 18.10h

•          susret s korisnicima Doma Lekić…….. srijedom od 16.00 h

•          volontiranje u socijalnoj samoposluzi

 

------  Molitva tri Očenaša na nakane Mjesnog bratstva sv. Feliks Varaždin  ------

• za osnutak bratstva Franjevačke mladeži (FRAMA) pri Kapucinskom samostanu u

Varaždinu - Oče naš…

• za našu braću i sestre, za bolesne i nemoćne te pokojne članove Franjevačkog

 svjetovnog  reda da im Gospodin bude pomoć i utjeha - Oče naš...

• za jedinstvo kršćana- Oče naš…

                              Sveti Franjo Asiški, moli za nas

Sveta Elizabeto Ugarska, moli za nas

Sveti Ljudevite kralju, moli za nas

Blaženi Alojzije Stepinac, moli za nas

Sveti Felikse Kantalicijski, moli za nas

Slava Ocu…

 

 

-------  Duhovitost duhovnih  -------

Smetnja

Za vrijeme mise u crkvi rasplakalo se dijete i nikako da zašuti. Majka ga uzme i ponese vani.

Vidio to svećenik, pa onako, usred propovijedi, pred svima rekne ženi:
- Ne morate nositi dijete vani, ne smeta ono meni.
- Znam, velečasni - odgovori žena – al’ smetate Vi njemu.

 

izdaje: Franjevački svjetovni red - Mjesno bratstvo sv. Feliks Varaždin

HR-42000 Varaždin, Kapucinski trg 7

internetska stranica: www. zupa-vid-varazdin.hr/franjevacki-red, e-mail adresa : 

fsr.sveti.feliks@gmail.com,

sonja.stefanac@gmail.com (informativni listić)

broj 01/2018  (broj 25)

 

 

 

Informativni listić za prosinac 2017.

-------  Iz života svetog Franje Asiškog  -------

SV.FRANJO O DUHOVNOJ RADOSTI

Ovo je najviše i osobito nastojao blaženi Franjo: da izvan molitve i božanskoga časoslova trajno ima unutarnju i vanjsku duhovnu radost. I to je isto tako u svoje braće posebno ljubio, češće ih je, štoviše, korio zbog izvanjske žalosti i nehaja. Govoraše naime: »Ako sluga Božji uznastoji imati i očuvati unutarnju i vanjsku duhovnu radost, koja proistječe iz čistoće srca i stječe se pobožnom molitvom, đavli mu ništa ne mogu nauditi govoreći: Otkad sluga Božji ima radost u nesreći i sreći, ne možemo naći pristupa k njemu niti mu nauditi.Ali đavli onda likuju kad mogu ugasiti ili na neki drugi način spriječiti pobožnost i radost koja dolazi od čiste molitve i ostalih kreposnih djela. Ako naime đavao u sluzi Božjem može imati nešto svoje, ako ne bude mudar i brižan da to što može prije uništi i razori po snazi svete molitve, pokajanja, ispovijedi i zadovoljštine, za kratko će vrijeme od jedne vlasi uvijek joj dodajući načiniti čitavo brvno.Pa jer, braćo moja, ova duhovna radost proizlazi iz nevinosti srca i čistoće trajne molitve, prvenstveno treba nastojati ovo dvoje steći i sačuvati, kako biste tu radost, koju u sebi i u vama najžarče želim i žudim vidjeti i osjetiti, mogli imati unutra i vani na izgradnju bližnjega i na sramotu neprijatelja. Njemu naime i drugovima njegovim pripada žalost, a nama uvijek radost i veselje u Gospodinu (usp. Fil 4, 4).«

Ogledalo savršenstva, 95

 

------ Mala  škola  svjetovnog  franjevaštva - Ivančica Kozina Milovec, OFS-------

KOMUNIKACIJA U BRATSTVU OFS-a

Znati slušati je jedna od važnijih aspekata komunikacije i ako za cilj imamo razumjeti drugu osobu i povezati se s njom, tada će uspješno slušanje biti nešto sasvim prirodno. Ono što je najbitnije u komunikaciji je da izbjegavamo osuđivanje, što ne znači da se trebamo slagati s drugačijim mišljenjem, idejama ili vrijednostima. Razumijevanje ne trpi kritiku ni osudu, a posebno ne s osobama s kojima i inače nemamo dobru komunikaciju. Aktivno slušanje je jako bitno za naše bratstvo. U odnosu s drugima, dakle u komunikaciji, moramo imati jedno na umu – razgovarati s drugima onako kako bi željeli da oni s nama razgovaraju u Ljubavi. Biti oprezni da ne povrijedimo pravo i dostojanstvo drugoga. Također je dobro imati na umu da kroz proces formacije trebamo bez prestanka raditi na ljudskoj, kršćanskoj i franjevačkoj dimenziji.

 

------ Trajna formacija------ Vedran Kaniški, OFS

Tema susreta trajne formacije: molitva sv. Franje – Ti si svet

Ti si svet Gospodin, Bog jedini, koji čudesa stvaraš. Ti si jak, Ti si velik, Ti si svevišnji, Ti si svemogući kralj, Ti si, Oče sveti, kralj neba i zemlje. Ti si trojstven i jedini, Gospodin Bog nad bogovima.Ti si dobro, svako dobro, vrhovno dobro, Gospodin Bog živi i istiniti.Ti si ljubav, sveta ljubav..Ti si mudrost, Ti si poniznost, Ti si strpljivost, Ti si ljepota, Ti si blagost, Ti si sigurnost, Ti si spokojstvo, Ti si radost, Ti si naša nada i veselje, Ti si pravednost, Ti si umjerenost,Ti si sve naše bogatstvo do zasićenosti, Ti si ljepota i blagost, Ti si utočište, Ti si čuvar i branitelj, Ti si zaklon, Ti si rashlada, Ti si naša nada, Ti si naša vjera, Ti si naša ljubav,Ti si sva naša naslada,Ti si naš vječni život, Veliki i divni Gospodine, Svemogući Bože, Milosrdni Spasitelju.

Ova molitva zapravo je nastala sasvim slučajno. Naime, jedan od braće sv. Franje silno je želio imati nešto napisano od riječi Gospodinovih što bi ga krijepilo (naime u ono vrijeme nije bilo tolikih molitvenika kao danas), a da to sveti Franjo samo ukratko napiše. Budući da je izgarao od te želje, zapravo se bojao stvar otkriti svetom ocu.  Kad  jednog dana, pozva ga blaženi Franjo i reče:  “Donesi mi papira i crnilo, jer želim napisati nekoliko Gospodinovih riječi i pohvala njemu na čast, o čemu sam u svom srcu razmatrao“. Kad je donešeno što je zatražio, svojom je rukom napisao pohvale Bogu. Blagoslovi on brata, dadne mu listić sa pohvalama Bogu i da ga čuva sve do svoje smrti. Tako je molitva sačuvana sve do danas. Zatim se Franjo povukao na brdo Vernu, odvojio od braće da bi molio četrdesetnicu sv.Mihaelu. Kroz to je vrijeme želio osjetiti  Gospodinov križ, želio je u sebi nositi Njegovu bol, želio je osjetiti koliko je to moguće, ono što je On trpio, proživjeti muku od tmina smrtne tjeskobe pa sve do mučeništva Njegove ljubavi. U neko mu se vrijeme i Krist ukazao, i zatražio od njega tri zlatne jabuke,odnosno tri zavjeta – poslušnost, čistoću i siromaštvo. Franjo se svega odriče samo da izgori u žaru ljubavi i da duša bude obnovljena.  Primjećuje svakim danom sve veću i sve dublju svoju bijedu, da bi napokon 17. rujna zadobio rane Isusa Krista, dvije godine prije smrti. Dvije stvari u ovoj molitvi upadaju u oči: riječ „Ti“ i veličanstvene litanije koje slave našeg Boga. Zadržati ćemo se na prvom stihu molitve: Ti si svet Gospodin.  Riječ „Ti“ koja se toliko puta ponavlja u ovoj molitvi, pokazuje nam kako je Franjo doživljavao Boga: kao Gospodina, beskrajno velikog, neizmjerno dobrog, ali i kao prijatelja, svog bližnjeg, kome se kaže - ti.

Riječ“ svet“ (hebrejski „kadoš“) znači odvojen, različit drukčiji. Ta riječ je korijen riječi svetost, posvećenje, posvetiti koja se u bibliji spominje 900 puta. Put svetosti traje cijeloga našega života, zato ne možemo reći: „Nije svetost za mene“,  niti „Ja nikada ne bih mogao biti svet“, „Previše sam griješio“ ili slično. Fra Velimir Bavrka kaže:

Razmišljanje da je svetost u dalekim krajevima, ili u drugim narodima ili ljudima- je mlitavost i nespremnost. To je nepouzdanje u Božju dobrotu i sumnja u Njegovu svemogućnost.

Tomislav Ivančić pak kaže da je onaj koji smatra da ne može biti svet zapravo ohol. Iz njegove knjige Budni budite i molite :Krist je naše posvećenje i crkva je posvećena. Premda vjernikov karakter i nije dosegao savršenu svetost, status kojeg svaki vjernik ima pred Bogom jest svetost u Kristu. Generalne konstitucije FSR-a kažu da su svi vjernici pozvani na svetost. (Čl.1, Toč.1.)

Tako je bilo i sa svetim Franjom. Njegovo obraćenje i njegova svetost daju se iščitati iz njegovih molitava:  „Tko si Ti, preslatki  Bože moj“, pa molitve „Rasvijetli tmine moga srca“, sve do „Pohvala Bogu“. Proces čišćenja njegovog srca traje cijeloga života kao i svetost-odnosno odvojenost prema savršenosti koja doseže vrhunce kako se približava njegovo rođenje za nebo.

 

 

------ Trajna formacija------ Srećko Šešet, OFS

 

Crkveni dokumenti : enciklike (grč. enkýklios, "ići u krug", "okružnica") je papino okružno pismo upućeno prije svega biskupima ali i svim vjernicima. Ta vrsta dokumenta ima u katoličkoj Crkvi 

najveću snagu i obvezujući karakter. Eve nekoliko primjera koji govore o aktualnosti socijalnih dokumenata Crkve, da se u njima i danas mogu pronaći uistinu važne i korisne stvari:

AUTORI

GODINA IZDANJA

IME DOKUMENTA

OSNOVNI NAGLASCI

Leon  XIII

1891.

Rerum novarum

O novim stvarima

Prvi cjelovito zahvaća socijalno pitanje

Pio XI

1931.

Quadragesimo anno Četrdeseta godina

Naglašava načelo supsidijarnosti, propomoć na svim razinama

Ivan XXIII

1963.

Pacem in terris

Mir na zemlji

Govor o ljudskim pravima

drugi vatikanski koncil

1965.

Pastoralna konstitucija gaudium et spes

Radost i nada

Crkva ulazi u dijalog sa suvremenim svijetom

Pavao VI

1967.

Populorum progressio Enciklika o razvitku naroda

Misao vodilja: Razvoj, novo ime za mir

Ivan Pavao II

1981.

Laborem exercens

Radom čovjek

Dokument raspravlja o ljudskom radu

Ivan Pavao II

1987.

Sollicitudo rei socialis-Socijalna skrb

Misao vodilja: Mir je plod solidarnosti

Ivan Pavao II

1991.

Centesimus annus

Stota obljetnica

Nova situacija nakon komunizma, raspravlja se o ulozi države,demokracija, ekologija

Benedikt XVI

2005.

Deus caritas est

Bog je ljubav

Pozornost posvećena moralno-socijalnoj tematici

Benedikt XVI

2009.

Caritas in veritate

Ljubav u istini

Ljubav u istini – pokretačka sbaga istinskog razvoja osoba i društva

 

 

------- Duhovna priča  -------

PRIČA O ČOVJEKU KOJI SE NIKADA NIJE UVRIJEDIO

Ovo je priča o jednom duhovnom učitelju, za kojeg se vjerovalo da je potpuno neuvredljiv. Neki bezobrazni čovjek čuo je za tog učitelja i odlučio ga izazvati. Po dolasku u njegov dom, počeo ga je vrijeđati i ponižavati na sve moguće načine. Međutim, tijekom cijelog događaja, učitelj je ostao u potpunosti pribran, nijedan mišić mu se nije pomaknuo. Čovjek nije mogao vjerovati. Nakon pola sata, više nije mogao ni psovati, izgubio je svu energiju i na kraju je odlučio pitati učitelja:“Razumijem te vaše duhovne stvari, i to da vas nije briga što drugi ljudi misle, ali, ja sam vas ponizio i uvrijedio, trebali biste se ipak boriti za sebe…”Prvi put do tada, učitelj je progovorio: “Sinko, mogu li postaviti samo dva pitanja?”

“Naravno”, reče čovjek. Tada učitelj reče: “Ako ti meni doneseš poklon, a ja ga ne prihvatim, kome taj poklon i dalje pripada?”Čovjek reče: “Pa, ako ne prihvatite poklon, onda i dalje pripada meni.”Potom učitelj nastavi: “A sada, sine moj, ako ti za mene imaš samo uvredu, a ja je ne prihvaćam, kome ona i dalje pripada?”

Nepoznati autor

https://www.bitno.net

 

PLAN  DOGAĐANJA

11.12.2017. trajna formacija - Molitve sv. Franje
12.12.2017. u 19.35 Vrijeme uvođenja u OFS- susret
do 20.12.2017. Karitativna akcija u župi sv. Vida-
Sakupljanje za socijalnu samoposlugu

25.12.2017. BOŽIĆ

08.01.2018. u 19.35 mjesečna skupština za siječanj 2018.

• sudjelovanje u liturgiji i pobožnostima u župi sv. Vida
Mise zornice
• susret s korisnicima Doma Lekić…….. srijedom od 16.00 h
• volontiranje u socijalnoj samoposluzi

------  Molitva tri Očenaša na nakane Mjesnog bratstva sv. Feliks Varaždin  ------
• za osnutak bratstva Franjevačke mladeži (FRAMA) pri Kapucinskom samostanu u Varaždinu - Oče naš…
• za našu braću i sestre, za bolesne i nemoćne te pokojne članove Franjevačkog
svjetovnog  reda da im Gospodin bude pomoć i utjeha - Oče naš...
• za progonjene i krivo optužene ljude- Oče naš…
                                                          Sveti Franjo Asiški, moli za nas
Sveta Elizabeto Ugarska, moli za nas
Sveti Ljudevite kralju, moli za nas
Blaženi Alojzije Stepinac, moli za nas
Sveti Felikse Kantalicijski, moli za nas
Slava Ocu…


-------  Duhovitost duhovnih  -------


Zapovijed ljubavi


Župnik pita Pericu:
"Kada bi zamolio seljaka koji tuče svoga magarca da ga prestane tući, koju bi zapovijed ispunio?"
"Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe" - odgovori Perica.


izdaje: Franjevački svjetovni red - Mjesno bratstvo sv. Feliks Varaždin
HR-42000 Varaždin, Kapucinski trg 7
internetska stranica: www. zupa-vid-varazdin.hr/franjevacki-red, e-mail adresa :  fsr.sveti.feliks@gmail.com,
sonja.stefanac@gmail.com (informativni listić)
broj 12/2017  (broj 24)


Sretan i blagoslovljen Božić svim ljudima dobre volje!

 

 

 

 

Informativni listić za studeni 2017.


-------  Iz života svetog Franje Asiškog  -------

FRANJIN MOLITVENI ŽIVOT


Budući da je u molitvi spoznao kako se željena nazočnost Duha Svetoga toliko više pruža onima koji mole koliko ih više zateče daleko od buke svjetovnih poslova, zato je tražio samotna mjesta, noću se povlačio u samoću i napuštene crkve da moli. Tu bi često morao izdržati strahovite navale zloduha koji su se s njim i osjetilno sukobljavali; nastojali su ga pomutiti u njegovoj žarkoj molitvi. On je međutim, oboružan nebeskim oružjem, u kreposti postajao toliko jači, a u molitvi gorljiviji da je Kristu pouzdano rekao: »Sakrij me u sjeni krila svojih od zlotvora što na me nasrću« (Ps 17,8). A đavlima je rekao: »Učinite mi što god možete, vi opaki i lažni dusi. Više ne možete, nego samo onoliko koliko vam dopusti Bog. Sa svom radošću spreman sam podnijeti sve što je on odredio da mi se nažao učini.« Oholi dusi nisu mogli podnijeti te postojanosti duha, zato su odlazili smućeni.
Kad je čovjek Božji boravio sam i bio nesmetan, šumarke je ispunjao uzdisajima, zemlju je natapao suzama, šakom se udarao u prsa, a kad bi pronašao kakvo skrovitije mjesto, razgovarao bi sa svojim Gospodinom. Tu je odgovarao pred Sucem, tu se usrdno molio Ocu, tu je razgovarao s Prijateljem. Dok su ga braća u takvim zgodama pobožno promatrala, nekoliko im je puta došlo do ušiju kako se glasnim vapajima pred Božjim milosrđem zauzima za grešnike, kako također povišenim glasom oplakuje Gospodinovu muku kao da je očima promatra. Tu su ga noću viđali kako raširenih ruku u obliku križa moli, kako je cijelim tijelom uzdignut sa zemlje i okružen kao nekim sjajnim oblačićem da bi čudesna svjetlost oko tijela bila svjedokom divna prosvjetljenja duše (sv Bonaventura, veći životopis sv Franje, X. pog.)

------ Mala  škola  svjetovnog  franjevaštva - Ivančica Kozina Milovec, OFS-------

POZIV SVJETOVNOG FRANJEVCA NA KARITATIVNO DJELOVANJE


Caritas na latinskom znači ljubav, a ljubav je srce Crkve. Njezin središnji dio. Caritas znači i darivanje,  ljubav  koja se daruje. To je Božja ljubav darovana nama ljudima, a koju mi dalje dijelimo jedni drugima. Crkva bi bila mrtva, njezino srce bi prestalo kucati, ako bi u njoj umrla ljubav prema bližnjemu koja se referira kroz karitativno djelovanje. Mogli bi reći da je nemoguće ne ljubiti, a djelovati karitativno, jer samo onaj koji ljubi u stanju je ljubav dijeliti. Ne možemo dijeliti ono što sami nemamo. Zar ne? Ne možemo podijeliti čokoladu, ako čokalade nemamo.
Dakle, što više ljubim, više karitativno djelujem. Sama ljubav me na to nagoni. Ne možemo joj se čak ni suprotstaviti, jača je od svih naših drugih osjećaja, pa i od razuma. Toj ljepoti i tom daru kraj se ne nazire, jer što više daruješ, više primaš.  Što više primaš, više ljubiš.

 

------ Trajna formacija------ Ivančica Kozina Milovec, OFS

Tema:  molitva – Svemogući i presveti  Bog


Na početku  je voditeljica formacije napravila kratki uvod, u kojem smo se spomenuli  poznate Franjine molitve  - Svevisnji  dični Boze,  rasvjetli srce moga srca, daj mi pravu vjeru, čvrstu nadu, savršenu ljubav, smisao i spoznaju, Gospodine, da izvršim tvoju svetu i istinsku volju.
Zatim smo se podijelili u grupe i sa sudionicima grupe razgovarali o zadanoj temi,  a kasnije i prezentirali naša zajednička iskustva, zaključke i promišljanja svim prisutnim članovima.
Tema, odnosno pitanja na koja smo davali odgovore su glasila:
1.Što je za mene molitva?
2. Koliko često molim?
3. Koja molitva mi je najdraža?
4. Postoji li zajednička molitva u mojoj obitelji?
5. Što mi najviše pomaže da rastem u molitvi?
U prezentaciji smo otkrili dosta zajedničkoga, čuli neka druga i drugačija iskustva,  upoznali jedan drugi dio sebe, otkrili koliko još toga ne znamo, koliko nam je još učiti, i koliko se upravo kroz molitvu  možemo bolje upoznati, te spoznati  i prepoznati Božju volju, prihvatiti ju i živjeti podvrgavajući joj se.
Tako smo ustvrdili da molitva uistinu jest razgovor s Bogom, da nam je ona hrana za dušu, ohrabrenje u teškim i svakodnevnim životnim situacijama.  Da se ona prožima i kroz naše svakodnevne obveze.
Sudionici razgovora su rekli kako kroz cijeli dan mole,  ovisno o mogućnostima, a osim časoslova kao jedna od najdražih molitvi  je svima  molitva krunice.  Žarište molitve, crpilište, njezin izvor svakako  pronalazimo  u Euharistiji, ali i u našoj osobnoj molitvi, jer moleći učimo moliti. Stječemo naviku molitve, imamo osjećaj kako se ona sama umnaža, poput ljubavi, jer dijeleći ljubav više ljubimo. Tako i moleći sve više molimo.  Ono što većini koji žive u obitelji stvara problem je zajednička molitva u obitelji. Molitva u obitelji nam se svela na individualnu molitvu, nešto poput  samačkog života. Ona nam je postala osobna do  mjere da se vrlo često prilikom molitve povučemo iz zajedničkih odaja u intimu vlastite sobe.  Ono što raduje i budi nadu jesu sestre koje se sastaju svaku večer i zajedno mole časoslov. 
Stoga , potaknuti molitvama i predanjima svetoga Franje i mi poput njega  zavapismo:
Svemogući, vječni, pravedni  i milosrdni Bože,
Daj nama bijednima , da poradi tebe uvijek činimo ono što znamo da ti želiš
I da uvijek želimo što je tebi milo.
Daj da iznutra očišćeni , unutra rasvijetljeni
i  Duhom Svetim raspaljeni  mognemo slijediti stope
tvoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista,
i jedino po tvojoj milosti doći k tebi, Svevišnji,
koji u savršenu Trojstvu i  jednostavnu Jedinstvu
živiš i kraljuješ i slavan si, Bog svemogući
u  sve vijeke vjekova. Amen.

 

------- Duhovna priča  -------

BOŽJI PRIJEDLOG


Živio jednom čovjek koji je imao petoro djece.
Svaki dan se žalio Bogu na težak život i na loše ljude koji ga okružuju. Uvijek je za probleme krivio Boga. Govorio bi: Zašto si Bože dopustio ovo, zašto si dopustio ono, zašto ne kazniš zle ljude, zašto ne očistiš zemlju od: kradljivaca, lažljivaca, silovatelja, ubojica, prevaranata…, tako da možemo u miru živjeti. Zašto Bože nešto ne poduzmeš??? Jednoga dana odluči ga Bog posjetiti i zamoliti ga da mu pomogne očistiti zemlju od “loših” ljudi. Pozdravi ga i reče mu: teško mi je slušati kako svaki dan mene za sve kriviš i optužuješ, zato imam prijedlog i molbu za tebe. Molim te, ti pomozi meni, a ja ću zauzvrat očistiti zemlju od loših i zlih ljudi. Čovjek sav sretan uzvikne: reci što trebam učiniti, sve ću učiniti, samo da mogu u miru živjeti. Bog reče: moram od tvojih petoro djece izabrati četvero za raj, a samo jedno za pakao. Tebi prepuštam da izabereš, koje od njih želiš poslati u pakao. Čovjek sav izbezumljen reče: “Pa kako bih ja to mogao, kako ću izabrati između svoje djece kad su mi svi isti, sve ih volim, svi su mi jednako dragi!?! Kakav si ti to Bog? Kako uopće možeš od mene tražiti takve grozote? Ja to ne mogu… Ne želim…”
Bog se nasmiješi i reče: “Ja ću ti pomoći da izabereš. Najstarija tvoja kćer je dosta neposlušna i ne možemo je nazvati dobrom djevojkom. S njom imaš najviše problema. Hoćeš li da nju pošaljemo u pakao???” “NEE!!!”, odgovori čovjek, “nee, i ona je moje dijete, i nju volim, nema veze što je zločesta, što je neposlušna, da je najgora, da je najlošija na svijetu, ma da je i ubila nekoga, ona je moje dijete i volim je kao i drugu djecu. Iako mi nije drago što je takva, volio bih da je bolja, ali ne želim je se odreći, jer je MOJE DIJETE. Ne traži od mene da žrtvujem svoje dijete. Ja kao otac, to ne mogu i ne želim birati. Volim svu svoju djecu, pa i ovu iako je neposlušna!!!” Bog ga zagrli i reče: “Drago mi je što tako razmišljaš i što voliš jednako svoju djecu, i onu dobru i onu manje dobru! Znaš, tako je i meni. Teško mi je očistiti zemlju jer ste svi vi moja djeca i sve vas volim: i dobre i loše. I ja kao OTAC, volio bih da su mi sva djeca dobra, ali na žalost nisu. Zar ja kao otac mogu dignuti ruke od njih?!? Kako ti nisi mogao birati između svoje djece, tako ne mogu ni ja. Čovjek se zamisli nad tim riječima, i duboko posrami što je sve ove godine krivio Boga, pitajući se zašto ne uništi loše ljude.


autor nepoznat

http://www.katehetski-nadbiskupija-split.net/katolicki-vjeronauk/poucne-price-vjeronauk/bozji-prijedlog/

 

PLAN  DOGAĐANJA

10/11.11.2017. Kapitul područnog bratstva bl. Alojzije Stepinac


14.11.2017. u 19.35 Vrijeme uvođenja u OFS- susret


15.11.2017. u 19.35. 6.sjednica vijeća


17.11.2017. SV.ELIZABETA, suzaštitnica OFS-a


20.11.2017. u 19.35 trajna formacija - Molitve sv. Franje


do 20.11.2017 . karitativna akcija bratstva u župi sv.Vid - sakupljanje namirnica za Socijalnu samoposlugu Kruh sv. Antuna u suradnji sa Župom sv. Vida Varaždin - sakupljanje  za socijalnu samoposlugu


04.12.2017. u 19.35 mjesečna skupština za prosinac


• sudjelovanje u liturgiji i pobožnostima u župi sv. Vida
franjevačka krunica ponedeljkom od 18.10h
• susret s korisnicima Doma Lekić…….. srijedom od 16.00 h
• volontiranje u socijalnoj samoposluzi

 

 

------  Molitva tri Očenaša------

na nakane Mjesnog bratstva sv. Feliks Varaždin  


• za osnutak bratstva Franjevačke mladeži (FRAMA) pri Kapucinskom samostanu u Varaždinu - Oče naš…
• za našu braću i sestre, za bolesne i nemoćne te pokojne članove Franjevačkog svjetovnog  reda da im Gospodin bude pomoć i utjeha - Oče naš...
• za Mir u svijetu- Oče naš…
 

Sveti Franjo Asiški, moli za nas
Sveta Elizabeto Ugarska, moli za nas
Sveti Ljudevite kralju, moli za nas
Blaženi Alojzije Stepinac, moli za nas
Sveti Felikse Kantalicijski, moli za nas
Slava Ocu…


-------  Duhovitost duhovnih  -------


Kome se trebam moliti da mi financijska policija ne dolazi stalno u firmu?  - pita bogatiji župljanin svog župnika.

Najbolje sv. Bartolu! Njega su živog oderali, pa zna kako Vam je.

 

izdaje: Franjevački svjetovni red - Mjesno bratstvo sv. Feliks Varaždin
HR-42000 Varaždin, Kapucinski trg 7
internetska stranica: www. zupa-vid-varazdin.hr/franjevacki-red, e-mail adresa :  fsr.sveti.feliks@gmail.com,
sonja.stefanac@gmail.com (informativni listić)
broj 11/2017  (broj 23)